Workshop, December 2014 (Croatian version)

Grčki i latinski u eri otvorenih podataka (English version)
1.-4. prosinca 2014.
Projekt otvorene filologije
Sveučilište u Leipzigu, Njemačka

Poziv za sudjelovanje
Rok za predaju sažetaka: 1. listopada 2014.

Projekt otvorene filologije na Sveučilištu u Leipzigu ugostit će radionicu o grčkom i latinskome u eri otvorenih podataka. Cilj je radionice potaknuti raspravu o mogućnostima povećavanja važnosti uloge grčkog i latinskog u intelektualnom životu čovječanstva, kako unutar tradicionalnih intelektualnih mreža zapadnoga svijeta tako i onkraj njih. Kad biste danas iznova osmišljavali znanstveno bavljenje grčkim i latinskim, kako bi ono izgledalo?  Tražimo priloge koji će povezati dojmljivu viziju s konkretnim potezima, utemeljenim na opipljivome i već ostvarenom.

Radni će jezik radionice biti engleski. Taj smo jezik odabrali iz praktičnih razloga, kako bismo olakšali sporazumijevanje što većeg broja zajednica. Referati o gledištima bit će na engleskom, ali mogu — i trebali bi — govoriti o izvorima na različitim drugim jezicima. Osobito su dobrodošli prilozi u čijem su fokusu aktivnosti koje se odvijaju izvan kruga tradicionalnih jezika klasične filologije i znanosti o antici. Pozivamo članove različitih jezičnih zajednica da uspostave dijalog. Tamo gdje se ukaže značajna potreba, osigurat ćemo simultano prevođenje.

Rok za predaju referata o gledištima, dužine do 1000 riječi, jest 1. listopada; referati se dostavljaju na ovoj stranici. Poželjni su pregledi opsežnijih rasprava, s osvrtom, koliko god je moguće, na već postojeće radove. Dobrodošli su prilozi svih koji se bave grčkim i latinskim, na bilo kojoj razini, od studenata-početnika do iskusnih istraživača, kao i stručnih knjižničara, izdavača, kustosa i drugih kojima je na srcu napredak klasičnih jezika. Prihvaćeni referati bit će objavljeni 1. studenoga na stranicama Leipziške digitalne humanistike. Svi će prilozi biti dostupni u kontroliranim verzijama, a autori će ih moći ažurirati u skladu s povratnim informacijama iz zajednice, kako prije početka radionice, tako i tijekom i nakon nje.

U mogućnosti smo pokriti dio troškova osobnog sudjelovanja na radionici u Leipzigu za autore čiji prilozi budu vrlo dobro prihvaćeni i ocijenjeni.

Među prihvatljivim su temama pitanja poput:

* Koja je najznačajnija moguća uloga grčkog i latinskoga u intelektualnom životu čovječanstva?

* Koje mogućnosti i izazove donosi otvaranje znanstvenih publikacija i istraživačkih podataka? Posebice — za koje nove oblike publiciranja moramo osigurati podršku?

* Gdje su granice otvorenosti? Promjenjivost ima granice: jezgra teze koju u određeno vrijeme iznosi određeni znanstvenik nužno mora biti očuvana u izvornom obliku. Međutim, postoje oblici komentara koji bi mogli (i trebali) biti sastavljani i ažurirani kolektivno (uz mogućnost da se jasno odredi i obilježi doprinos svakog suradnika). Također, postoje književni prijevodi koji govore vlastitim pjesničkim glasom, ali postoji i zajednički prijevod, kao važna nova metoda za prevođenje grčkih i latinskih tekstova na što više živih jezika.

* Koje aktivnosti najviše doprinose napretku proučavanja grčkog i latinskog, i koje bi aktivnosti zajednica trebala podupirati? Vrijeme raspoloživo za znanstveno istraživanje najizdašniji je i najstabilniji resurs u našem području. U što bi i na koji način trebali uložiti vrijeme i snage oni kolege koje imaju mogućnost živjeti od unapređivanja znanja o grčkom i latinskom?

* Kako da učinimo grčko-rimsku kulturu dostupnom globalnoj publici? Koje jezične i kulturne prepreke moramo ukloniti kako bismo pomogli proučavateljima grčkog i latinskoga izvan Europe, Sjeverne Amerike i tradicionalnog zapadnog svijeta?

* Kako reagiramo na promjenu razmjera naših istraživanja? Metode korpusne lingvistike potiču nas da i najpomnije proučavane izvorne tekstove sagledamo na nove načine, a metode računalne lingvistike omogućuju istraživanje zbirki sastavljanih tijekom tisuća godina, zbirki od više milijardi riječi.

* Više od milijardu riječi grčkog i latinskog, kao i mnoštvo fotografija visoke razlučivosti tisuća rukopisa, natpisa i papirusa već su dostupni pod različitim otvorenim licencijama. Kakve to mogućnosti donosi za znanost otvorenu građanima (citizen science) na području grčkog i latinskoga? Kako da relativno malen broj stručnjaka i školovanih knjižničara angažira građane-znanstvenike da bi zajednički istraživali spomenute zbirke?

* Koje su nove metode poučavanja grčkog i latinskog, zasnovane na detaljno anotiranim korpusima i dinamičkim povratnim informacijama u stilu računalnih igara (gamification), te na saznanjima kognitivne znanosti o pamćenju i jeziku?

* Koja je, šire gledano, moguća uloga grčkog i latinskog u osnovnoj i srednjoj školi? Što bi trebala obuhvaćati diploma prvostupnika ili magistra grčkoga, latinskoga, klasičnih studija? Koje bi vještine morala razviti sljedeća generacija nastavnika i istraživača?

* Kakva je podrška potrebna znanstvenim radovima o grčkom i latinskom, i infrastrukturi za njih, u svijetu koji određuju otvoreni pristup, otvoreni kod i otvoreni podaci? Kakvu izdavačku infrastrukturu trebamo? Koja je uloga knjižnica u objavljivanju i u održavanju publikacija i podataka istraživanja? Koji je najbolji način za objavljivanje znanstvenih radova? Trebaju li nam profesionalne usluge više nalik tiskarama (tj. organizacijama koje znanstvene radove čine što dostupnijima u normaliziranom i održivom formatu) ili izdavačkim kućama (organizacijama koje polažu pravo na kontroliranje znanstvene produkcije)?

* Na kojoj materijalnoj osnovi opstaje proučavanje grčkog i latinskoga? I kako mogu (i mogu li uopće) uspjesi i izazovi različitih sustava utjecati na druge nacionalne kontekste? Primjerice, zašto se u Europi radna mjesta povezana s grčkim i latinskim (uključujući nastavnike u osnovnoj i srednjoj školi, stručne knjižničare, sveučilišne profesore,
kustose itd) postojano čuvaju i redovito popunjavaju po odlasku radnika u mirovinu? Nasuprot tome, u Sjedinjenim su Državama članovi Američkog udruženja filologa glasovanjem odlučili preimenovati svoje udruženje u Društvo za klasične studije; ovaj pomak odraz je stanja u kojem su osnovni oblik rada na velikom broju klasičnih odsjeka, ako ne i na svima, kolegiji gdje se antički klasici proučavaju u prijevodu na engleski, a ne kolegiji koji rade izravno s grčkim i latinskim. Znači li brojka od 500.000, 800.000, 2.000.000 učenika grčkoga i (osobito) latinskoga u Francuskoj, Njemačkoj, odnosno Italiji da se europska sveučilišta oslanjaju na potrebu obrazovanja nastavnika? Što može klasična filologija u SAD naučiti od stanja u Europi? I, možda još važnije, u kojoj mjeri kolegiji o antici u (engleskom) prijevodu podržavaju istraživanje grčko-rimske kulture, nasuprot izravnom kontaktu s izvornim grčkim i latinskim?

Radionica će uključivati video-konferencije i rasprave uživo, od ponedjeljka do četvrtka, 1. – 4. prosinca 2014. Javne će se rasprave održati kao video-konferencija (17:00-20:00 po srednjoeuropskom vremenu; 12:00-15:00 po vremenu brazilske istočne obale; 11:00-14:00
po vremenu istočne obale SAD; 08:00-11:00 po vremenu zapadne obale SAD), kao mješavina formalnih sesija i neformalnih razgovora tijekom dana.

Organizacijski odbor (English version)